Faustin I (Faustin Soulouque) | |
---|---|
Pòtrè Anperè Faustin I. | |
Fonksyon | |
Anperè Ayiti | |
– ( 10 jou) |
|
Predesesè | Sylvain Salnave (pwotektè) |
Siksesè | Sylvain I |
– ( 9 an, 4 mwa ak 20 jou) |
|
Predesesè | Li menm (diktatè) César-Jacques (wa) |
Siksesè | Fen Anpi a Fabre Geffrard (prezidan) |
Prezidan pou lavi Ayiti | |
– ( 2 an, 5 mwa ak 25 jou) |
|
Predesesè | Jean-Baptiste Riché |
Siksesè | Li menm (anperè) |
Biyografi | |
Non nesans | Faustin Élie Soulouque |
Dat nesans | |
Lye nesans | Tigwav |
Peyi nesans | (Saint-Domingue) |
Dat lanmò | (ak 84 ane) |
Lye lanmò | Tigwav Ayiti |
Papa | Jean-Jacques Dessalines |
Manman | Marie-Catherine Soulouque |
Konjwen | Marie-Sanite Léon (1802-1805) Élisabeth Lapoche (1806-1826) Adélina Lévêque (1840-1867) |
Pitit | Avèk Marie-Sanite : Félicité-Faustine Soulouque Augustin Soulouque Avèk Élisabeth : Jean-Baptiste Séraphin Salnave Caroline Salnave Avèk Adélina : Olive Soulouque Marie-Suzanne Olivette Célita Soulouque |
Eritye | Augustin Soulouque (1849) Faustin-Joseph Soulouque (1849-1851) Pierre-Faustin Soulouque (1851-1855) Jean-Baptiste Séraphin Salnave (1855-1856) Sylvain Salnave (1856-1867) |
Anperé Ayiti | |
modifye | |
Faustin Soulouque (fèt 15 out 1782 nan Tigwav - mouri 6 out 1867 nan menm vil la[1]) se yon sòlda ayisyen ak yon òm leta, ki te patisipe nan lagè endepandans ayisyen an e ki te prens, diktatè pou tout lavi lè sa a, anperè Ayiti, non Faustin I.
Lejitimize pitit natirèl Jean-Jacques Dessalines, li te jeneral pandan peryòd sa yo rele politik selèdè (1843-1849), e li te rive nan ran kòmandan Gad Prezidansyèl sou prezidan Jean-Baptiste Riché an 1846. Lè dènye a mouri an 1847, li deziyen diktatè pou lavi, apre yon koudeta. Otoritè ak anbisye, li bay tèt li tout pouvwa gras ak sipò lame a. An 1849, apre yo fin elimine fanmi frè li (César-Jacques), li vin eritye lejitim Dessalines epi li mete fen nan Repiblik la, sispann konstitisyon an epi pwoklame tèt li anperè, li tabli Dezyèm Anpi a.
Trè byen vit, li te pirye lame a nan elit milat ki te dirije li a, te enstale lwayalis po nwa nan pòs administratif, e li te kreye yon polis sekrè ak yon lame pèsonèl. An 1849, li te etabli yon nouvo noblès, ki te fòme ak kèk nan fanmi li yo ak ansyen nòb ki soti nan Anpi Desalinien an ak Wayòm Nò a. Anba gouvènman l 'yo, li t'ap chache ranfòse pouvwa enperyal la nan konte sou yon estrikti sosyal yerarchize. Li nonmen manm lame a nan pozisyon nòb, kreye yon nouvo aristokrasi militè. Sepandan, tantativ sa a pou retabli noblès la te rankontre yon sèten rezistans nan mitan popilasyon an ak elit ayisyen an. Politik domestik Soulouque a karakterize tou pa ogmante otoritarism, sa ki lakòz mekontantman nan mitan popilasyon an. Libète sivil yo mete restriksyon sou, epi yo itilize represyon politik pou anpeche opozisyon potansyèl yo. Mezi sa yo gen gwo konsekans ekonomik, ki vin pi mal kondisyon lavi pou anpil ayisyen.
Pandan rèy li, li te antreprann plizyè ekspedisyon militè kont vwazen Repiblik Dominikèn[2], men sa yo te pwouve yon dezas, febli pozisyon rejim nan. Otoritaris li te tou te jenere mekontantman nan mitan popilasyon ayisyen an ak elit. An 1859, yon soulèvman popilè ki te dirije pa Jeneral Fabre Nicolas Geffrard te ranvèse Soulouque, fòse yo abdike, epi mete fen nan rèy enperyal li[3]. Egzile nan Jamayik, Lafrans e apre Curaçao, li te retounen ann Ayiti nan fen lavi l. An 1867, pitit pitit li a, Sylvain Salnave, te ranvèse repiblik la epi li te fè granpapa l tounen ann Ayiti an Jiyè 1867, pandan li te retabli tit anperè li[4]. Sepandan, Salnave kenbe pouvwa efikas kòm pwotektè nan eta a[5]. Lè Soulouque te mouri nan mwa Out 1867, Salnave te pran plas li kòm anperè.